Day 31 - 24.12.2011 - ChemBuster - GORDAANA

21 January 2012.

Statistika:

1. Šečerni (152): 16 HHG, 13 large TB, 19 medium TB, 101 mini TB, 2 BC, 1 podložak
2. Poliesterski (200): 16 HHG, 152 TB, 30 mini TB, 1 BC, 1CB
3. Epoksidni (125): 20 medaljona, 44 privjesaka, 61 botuna
4. Total (477): 32 HHG, 315 TB, 3 BC, 1CB, 1 podložak, 20 medaljona, 61 botuna, 44 privjesaka
   
5. Gifted (145): 96 mini TB, 49 TB
   

Nakon 3 mjeseca sanjanja i prikupljanja informacija i materijala, točno na Badnjak sam uspio završiti i sastaviti svoj prvi ChemBuster (CB) kojeg ću nazvati GORDAANA po mojoj dobrotvorki iz 'Ulice Orgonita 21'.

Iskusni orgonitaši kažu da originalni Don Croft model CB-a ne može puno protiv današnijh jakih HAARP i chem sustava stoga sam se malo potrudio i skucao oko 26 špica kristala, od njih 7 dvostruko terminiranih i jedan extra-jumbo te oko 19 kila materijala što je skoro dva tri puta više nego što ide u standardni CB ala Croft. Tu je išlo još grumena gorskog i mali kristalići gorskog i turmalina. Mislim sve skupa od pola do kila kristala. Nisam htio miješati ništa više, da bude što čistija vibra.

Išlo je točno 9 litara smole, a ukupna masa baze je ispala oko 19 kila. Izvadio sam ga iz kante i nabio u zemlju, osjećam da je bolje da je uzemljen, iako svi govore da nije nužno.

Kristale koji idu u cijevi sam salio u karton i nabio ih odzada, umjesto skupih čepova. Još jedan trik i čini mi se pun pogodak.

Zadnji red kristala sam oblijepio posrebrenim botunima da malo vibrira srebrom po chemiji. Nažalost preračunao sam visinu sloja za zadnji mrcina-kristal, pa mi je ostao večinom van smjese, pa sam oko njega salio manji kalup.
Metal u bazi je uglavnom željezo i aluminij i gore fini sitni mesing. Iako se nisam posebno trudio da ostanu buferi čiste smole između slojeva, ispalo je tako, lijevao sam ga oko 5 puta i baš se fino vide granice.

Inače dok sam lijevao, neobična grupa galeba se sjatila na obližnji krov i glasno kričala, pa fala bračo na posjeti. Spojio sam ga na dobrih starih 15Hz, tako da tjera sve nečastivo u širokom radijusu.

Eto bračo i sestre orgonitaši i svi ostali ljudi dobri volje, ovo je moj mali skromni doprinos 'našoj stvari'.

Dole HAARP, dole chemtrails, živila grbača radnog naroda!

Opis

ChemBuster je najveći i najskuplji orgonit. Koristi se isključivo van kuće, a služi za 'harmoniziranje' atmosferskih prilika, tj. za tjeranje i razbijanje chemtrail oblaka. Domet ove sprave može biti ogroman, u visinu do 100km, a u radijusu par desetaka kilometara. Princip rada se uglavnom oslanja na šuplje metalne cijevi koje su najčešće od bakra, a koje privlače dosta DOR-a (negativnog orgona) iz atmosfere. Na istom principu je radio i Reichov orgonski top. Razlika između ovog ChemBustera i Reichovog CloudBustera je taj što je Reich morao DOR uzemljiti u neku vodenu površinu i tako ga neutralizirati, dok ChemBuster za to koristi ogromnu orgonitnu bazu koja neutralizira DOR, ali ga i pretvara u POR te ga emitira.

CB uglavnom radi pasivno, ali se oko bilo kojeg kristala unutar njega može namotati Mobiusova zavojnica i spojiti na zapper čime se efikasnost sprave povećava za točno dva puta.

Cijevi:

Preporuka je da cijevi CB-a budu od bakra, ali i bilo koji drugi metal može odgovarati. Za svoj prvi CB ipak sam htio bakar, jer sam saznao da bakar ima i neka druga metafizička svojstva (pojačava namjeru). Preporučena dužina cijevi je 1.8m, s tim da se obično 30cm prepila i zalije u bazu dok se ostatak cijevi s bakrenim konektorom nabije na donju cijev jer je nezgodno zalijevati 1.8m duge cijevi, ne bi nikada ispale ispravno. Promjer cijevi može biti od 20 do 25mm, može i više. Debljina stijenke cijevi nije bitna, bolje da je što tanja, da bi se što više uštedjelo na materijalu. Potrebno je 6 cijevi, 6x1.8m. Što duže cijevi, veći domet i veća efikasnost CB-a. Ovdje sam napravio kompromis radi uštede jer se bakrene cijevi prodaju po 5m, stoga sam uzeo 2 x 5m promjera 22mm (cijena je inače bila 220Kn/5m u Baumaxa). Od 10 metara bakrene cijevi ispilao sam cijevi po 6 x 300mm i 6 x 1272mm što odgovara dužini cijevi od 1572mm odnosno točno 3 x 524mm koliko je poznata egipatska Royal Cubit mjera koja navodno privlači dodatne kozmičke energije. Odavno sam naučio da niti jedno znanje ne dolazi slučajno u moju svijest, pa ako sam ovo već znao i ako sam htio uštedjeti na dužini cijevi tako da stanu unutar 10 metara onda mi je bilo logično da dužinu cijevi odredim po Royal Cubit mjeri.

Napomena: svaka šuplja metalna cijev 'zabijena' u orgonitnu bazu dosta pojačava jačinu i radijus djelovanja orgonita, a omatanje kristala Mobius zavojnicom i spajanje na zapper može udvostručiti jačinu orgonita. Iskusni orgonitaši često tvrde da je možda bolje napraviti 6 odvojenih orgonitnih baza s jednom šupljom cijevi (tzv. haubica) nego skupi i komplicirani top. Najnovija empirijska istraživanja pokazuju da se efikasnost uređaja dramatično povećava ako se na vrh cijevi stavi HHG (piramida ili stožac). Ovo nisam još probao.

Kristali:

Originalni dizajn Don Crofta zahtijeva samo 6 dvostruko terminiranih špica gorskog kristala, svaki za po jednu cijev. Kristali se lijepe na plastične ili bakrene čepove i stavljaju na dno cijevi s tim da moraju biti dobro izolirani da prilikom lijevanja baze smola ne uđe u cijev. Međutim, ja sam poslušao savjete iskusnih orgonitaša koji tvrde da se na kristalima ne treba štedjeti pa sam postavio oko 26 špica kristala, komadiće turmalina i dosta malih grumenčića gorskog kristala. Turmalin je postavljen radi zaštite topa. Osim aktiviranog kvarcnog bio-pijeska nisam htio miješati ništa više kristala da bih držao vibru što čišćom, a i inače je savjet da se u orgonite ne miješa puno vrsta kristala da se ne bi napravila 'kakofonija' raznih energetskih strujanja.

Prva slika pokazuju kako su poredani kristali koji idu u top (s lijeva na desno). Krajnje lijevi kristali idu u cijevi. Njih sam salio u posebne kalupe od kartona koji točno mogu ući u 22mm cijev. Znači od kartona (korica fascikle) sam napravio kalupe, stavio kristale i nalio mesing prah zajedno s smolom. Kad se stvrdlo, ogulio sam karton, malo pobrusio i nabio u dno 30cm cijevi koje će biti zalivene u bazu. U principu umjesto plastičnog ili skupog bakrenog čepa i lijepljenja kristala na čep, salio sam male orgonite s ovim kristalima i njih koristio kao čep za cijevi.

Prvi krug od 6 kristala sačinjavaju dvostruko terminirani kristali koji se postavljaju upravo kao što su na slici na nekih 10-ak cm od dna baze u krug između cijevi, a u sredini je vertikalno postavljen jedan veći dvostruko - terminiran kristal. Svakih nekoliko centimetara lijevanja (po visini) sam stavljao komadiće gorskog kristala i to u tzv. Fibonacciovoj spirali koja označava tzv. zlatni rez odnosno sveti omjer po kojem je sve živo na ovoj planeti dizajnirano, a na sredini te spirale sam postavljao mali grumen turmalina.

Na pola visine baze sam u krug postavio malo veće grumene gorskog i turmalina. Pri samom vrhu sam opet postavio krug jednostruko terminiranih špica s vrhom prema unutra, a na obodu u krug sam stavio još 6 jednostruko terminiranih kristala u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. U sredinu ovog kruga je na kraju došla mrcina od kristala koji je bio predviđen da jednim dijelom viri iz baze. Međutim, preračunao sam se u visini, pa je skoro 90% ovog kristala virilo iz baze pa sam morao saliti dodatni kalup između cijevi koristeći neku plastičnu cijev. Na ovih 13 gornjih kristala sam zalijepio posrebrene botune tako da top lagano emitira i vibru srebra. Na veliku mrcinu od kristala koja viri iz baze sam namotao i Mobius coil.

Drveni držači

Drveni držači služe da drže cijevi ispravno i pravilno razmaknute. Potrebna su tri držača: donji koji se salije u bazu, srednji privremeni koji samo služi kod prvog lijevanja kad se stavljaju cijevi da drži cijevi što je moguće više ispravnim, te treći koji se na kraju priče stavlja pri vrhu cijevi kako bi dodatno učvrstio cijevi. Donji držač može imati male rupe s strane kako ne bi 'prekinuo' tok smole i kako bi ga smola mogla fino učvrstiti. Srednji držač ima dva reza s strane, koja služe da se lakše izvadi i stavi. On se nabije na vrh kante. Pošto kanta obično nije ravna, onda je promjer donjeg držača nešto manji, a ovog srednjeg nešto veći. Uglavnom se cilja da donji držač 'legne' na nekih 5-10cm od dna, a srednji da legne na gornji rub plastične kante.

Kad sam uzimao bakrene cijevi nisam mogao birati nego sam imao samo promjer od 22mm, što je neki standard. Ovo je dobro jer sam točno našao svrdlo za rupu promjera 22mm. U Baumaxa sam kupio drvo, mislim neku ljepljenku ivericu. S šestarom, ravnalom i kutomjerom sam nacrtao potrebne mjere u odnosu na dimenziju kante koju sam imao. Ide 6 rupa promjera 22mm razmaknute po 60 stupnjeva na krugu od 13cm promjera.

Ubodna pila i bušilica je skoro pa obavezan alat za ovaj poduhvat.

Izrada:

Prvo lijevanje: SBB zavojnicu sam napravio od neizolirane bakrene žice isto kao višekratnik Royal Cubit mjere. Ona je išla prva na dno baze, zatim krupni čavli, čelična vuna i bionizirani quartz sand, donji drveni držač, cijevi s čepovima od malih orgonita s kristalima i prvi krug dvostruko-terminiranih kristala zajedno s jednim vertikalnim. Ovo je bilo prvo lijevanje, nažalost mislim da sam pretjerao s aktivatorom pa je smola popucala kad se stvrdla, ali to ništa ne smeta. Kod prvog lijevanja stavio sam i srednji držač dok se smola nije stvrdnula da drži cijevi uspravno. Kasnije sam cijevi privremeno začepio selotejpom da ne upada metal i smola unutra.

Drugo lijevanje: Nakon ovog prvog sloja počeo sam stavljati aluminijski sloj zajedno s komadićima kristala i s većim komadima kristala i turmalina.

Treće lijevanje: Stavio sam sloj željeznog otpada. Nažalost preračunao sam se i došao na svega 2-3 cm od vrha kante,a još nisam ni stavio veliki vertikalni kristal.

Četvrto lijevanje: Sitni mesing prah do vrha kante ukupne visine oko 2cm. Ovdje sam stavio finalni krug špica od kristala (njih 12) i taman sam uspio zaliti bazu velikog vertikalnog kristala kojeg sam učvrstio selotejpom između cijevi da se ne ljulja.

Peto lijevanje: oko velikog kristala sam stavio plastičnu cijev i nalio još malo sitnog mesing praha i smole, tako da je samo špica ostala viriti.

Nakon ovog lijevanja na koje sam potrošio oko 4-5dana izvadio sam bazu topa iz kante jer sam ipak htio da je u direktnom dodiru s zemljom iako mnogi kažu da to nije potrebno. Natakao sam bakrene konektore na donje cijevi i onda gornje cijevi s gornjim držačem, sve spojio na zapper, a zapper na akumulator koji ga pogoni 24/7 (plava kesa na slici) i voila. U neposrednoj blizini sam postavio oko 10-ak TB-ova i jedan HHG kao ispomoć CB-u. Odmah su se pojavili neobično lijepi oblaci na nebu. Sve u svemu, CB danas radi skoro mjesec dana na oko 15Hz i uspješno 'liječi' širu okolinu.

Inače zapper sam baš htio isprobati s diodama koje vračaju impuls nazad u bateriju. Slika pokazuje signal na izlazu iz zavojnice. Spike ide do nekih 90-ak volti, a napon baterije je u 20 dana pao s 12.50V na 12.27V. Kad sam je punio, napunila se vrlo brzo što hoće reći da se nije puno potrošila. Zaključak je da impulsi s CB-a dosta efikasno pune bateriju, odnosno smanjuju potrošnju iste. Mora se napomenuti da je baterija radila na otvorenom, a bilo je dosta hladnih dana što nije baš 'zdravo' za nju. Očigledno da impulsi s CB-a blagotvorno djeluju na nju.